Skip to main content

4. Tjedan

  • Vektori. Koordinatizacija. Jedinični vektor i kosinusi smjerova. Linearna nezavisnost. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt.

1. Vektori

Vektori su osnovni matematički alati koji se koriste za opisivanje veličina koje imaju smjer i intenzitet. U svakodnevnoj primjeni susrećemo ih u fizici, računanju brzine, sile ili položaja. Oni se predstavljaju kao uređeni parovi (u ravnini) ili trojke (u prostoru), što znači da svaki vektor ima specifične komponente koje određuju njegov smjer i veličinu.


1.1. Definicija vektora

Vektor se može definirati na dva načina:

  1. Kao uređeni par ili trojka brojeva:

    • Vektor u ravnini zapisujemo kao:
      v=(v1,v2)\vec{v} = (v_1, v_2)
    • Vektor u prostoru zapisujemo kao:
      v=(v1,v2,v3)\vec{v} = (v_1, v_2, v_3)
  2. Geometrijska interpretacija:
    Vektor se prikazuje kao strelica. Duljina strelice označava veličinu (magnitudu) vektora, dok njezin smjer pokazuje orijentaciju.

Primjer:
Vektor a=(3,4)\vec{a} = (3, 4) ima duljinu 5 i smjer prema točki (3, 4) u ravnini.


2. Vrste vektora

  1. Slobodni i vezani vektori:

    • Slobodni vektori nisu vezani za određenu točku u prostoru; možemo ih slobodno pomicati.
    • Vezani vektori definirani su u točno određenoj točki prostora.
  2. Nulti vektor i jedinični vektor:

    • Nulti vektor (0\vec{0}) ima duljinu 0 i nema definiran smjer.
    • Jedinični vektor (u\vec{u}) ima duljinu 1 i koristi se za označavanje smjera.

2. Osnovne operacije s vektorima

2. Zbrajanje i oduzimanje vektora

  1. Pravilo paralelograma:
    Zbroj dva vektora a\vec{a} i b\vec{b} dobiva se konstrukcijom paralelograma. Dijagonala paralelograma predstavlja njihov zbroj.

  2. Pravilo trokuta:
    Vektori se "slažu" jedan za drugim tako da kraj prvog vektora dodiruje početak drugog.

  3. Komponentna metoda:
    Ako su vektori zadani komponentama, njihovo zbrajanje je jednostavno:
    a+b=(a1+b1,a2+b2,a3+b3)\vec{a} + \vec{b} = (a_1 + b_1, a_2 + b_2, a_3 + b_3)

Primjer:
a=(1,2,3),b=(4,5,6)\vec{a} = (1, 2, 3), \, \vec{b} = (4, 5, 6)
a+b=(5,7,9)\vec{a} + \vec{b} = (5, 7, 9)


3. Skalarni, vektorski i mješoviti umnožak

1. Skalarni produkt (dot product)

Skalarni produkt dvaju vektora je operacija koja daje skalar kao rezultat. Koristi se za izračunavanje kuta između vektora, određivanje ortogonalnosti i projiciranje jednog vektora na drugi.

Definicija:
Skalarni produkt vektora a\vec{a} i b\vec{b} definiran je kao:
ab=abcosφ\vec{a} \cdot \vec{b} = |\vec{a}| |\vec{b}| \cos \varphi

Ovdje:

  • a|\vec{a}| i b|\vec{b}| su duljine vektora,
  • φ\varphi je kut između vektora.

Skalarni produkt ima svojstvo komutativnosti:
ab=ba{\vec{a}} \cdot {\vec{b}} = {\vec{b}} \cdot {\vec{a}}

Računanje u koordinatnom sustavu:
Ako su vektori zadani svojim komponentama:
a=(a1,a2,a3),b=(b1,b2,b3)\vec{a} = (a_1, a_2, a_3), \, \vec{b} = (b_1, b_2, b_3)
tada je:
ab=a1b1+a2b2+a3b3\vec{a} \cdot \vec{b} = a_1 b_1 + a_2 b_2 + a_3 b_3

Primjer:
Za a=(1,2,3)\vec{a} = (1, 2, 3) i b=(4,5,6)\vec{b} = (4, -5, 6):
ab=(1)(4)+(2)(5)+(3)(6)=410+18=12\vec{a} \cdot \vec{b} = (1)(4) + (2)(-5) + (3)(6) = 4 - 10 + 18 = 12


2. Vektorski produkt (cross product)

Vektorski produkt dvaju vektora definiran je kao vektor koji je okomit na oba vektora, a njegova veličina odgovara površini paralelograma kojeg zatvaraju ti vektori.

Definicija:
a×b=absinφn\vec{a} \times \vec{b} = |\vec{a}| |\vec{b}| \sin \varphi \cdot \vec{n}

Ovdje:

  • φ\varphi je kut između vektora a\vec{a} i b\vec{b},
  • n\vec{n} je jedinični vektor okomit na ravninu određenu vektorima a\vec{a} i b\vec{b} (prema pravilu desne ruke).

Računanje u koordinatnom sustavu:
Ako su vektori zadani komponentama:
a=(a1,a2,a3),b=(b1,b2,b3)\vec{a} = (a_1, a_2, a_3), \, \vec{b} = (b_1, b_2, b_3)
tada je:
a×b=ijka1a2a3b1b2b3\vec{a}\times\vec{b}=\begin{vmatrix}\vec{i}&\vec{j}&\vec{k} \\ a_1 & a_2 & a_3 \\ b_1 & b_2 & b_3 \end{vmatrix}

Rezultat je novi vektor:
a×b=(a2b3a3b2)i(a1b3a3b1)j+(a1b2a2b1)k\vec{a} \times \vec{b} = \left( a_2 b_3 - a_3 b_2 \right) \vec{i} - \left( a_1 b_3 - a_3 b_1 \right) \vec{j} + \left( a_1 b_2 - a_2 b_1 \right) \vec{k}

Primjer:
Za a=(1,2,3)\vec{a} = (1, 2, 3) i b=(4,5,6)\vec{b} = (4, 5, 6):
a×b=ijk123456=i(2635)j(1634)+k(1524)\vec{a} \times \vec{b} = \begin{vmatrix} \vec{i} & \vec{j} & \vec{k} \\ 1 & 2 & 3 \\ 4 & 5 & 6 \end{vmatrix} = \vec{i}(2\cdot 6 - 3 \cdot 5) - \vec{j}(1 \cdot 6 - 3 \cdot 4) + \vec{k}(1 \cdot 5 - 2 \cdot 4)

a×b=i(3)j(6)+k(3)=3i+6j3k\vec{a} \times \vec{b} = \vec{i}(-3) - \vec{j}(-6) + \vec{k}(-3) = -3 \vec{i} + 6 \vec{j} - 3 \vec{k}


3. Mješoviti produkt (triple product)

Mješoviti produkt je operacija koja uključuje tri vektora i daje skalar kao rezultat. Njime se opisuje volumen paralelopipeda definiranog s ta tri vektora.

Definicija:
a(b×c)\vec{a} \cdot (\vec{b} \times \vec{c})

Ovdje:

  • b×c\vec{b} \times \vec{c} je vektor koji je okomit na ravninu određenu s b\vec{b} i c\vec{c},
  • a(b×c)\vec{a} \cdot (\vec{b} \times \vec{c}) je skalar koji predstavlja volumen paralelopipeda.

Računanje u koordinatnom sustavu:
Ako su vektori zadani komponentama:
a=(a1,a2,a3),b=(b1,b2,b3),c=(c1,c2,c3)\vec{a} = (a_1, a_2, a_3), \, \vec{b} = (b_1, b_2, b_3), \, \vec{c} = (c_1, c_2, c_3)
tada je:
a(b×c)=a1a2a3b1b2b3c1c2c3\vec{a} \cdot (\vec{b} \times \vec{c}) = \begin{vmatrix} a_1 & a_2 & a_3 \\ b_1 & b_2 & b_3 \\ c_1 & c_2 & c_3 \end{vmatrix}

Primjer:
Za a=(1,2,3)\vec{a} = (1, 2, 3), b=(4,5,6)\vec{b} = (4, 5, 6) i c=(7,8,9)\vec{c} = (7, 8, 9):
a(b×c)=123456789\vec{a} \cdot (\vec{b} \times \vec{c}) = \begin{vmatrix} 1 & 2 & 3 \\ 4 & 5 & 6 \\ 7 & 8 & 9 \end{vmatrix}

Računanjem determinante:
a(b×c)=1(5968)2(4967)+3(4857)=0\vec{a} \cdot (\vec{b} \times \vec{c}) = 1 \cdot (5 \cdot 9 - 6 \cdot 8) - 2 \cdot (4 \cdot 9 - 6 \cdot 7) + 3 \cdot (4 \cdot 8 - 5 \cdot 7) = 0

Rezultat je 0 jer su vektori linearan ovisni (nalaze se u istoj ravnini).


4. Koordinatizacija

1. Predstavljanje vektora u koordinatnom sustavu

Vektor se predstavlja svojim komponentama u odnosu na osni sustav koordinata. Na primjer:

  • U ravnini: v=(v1,v2)\vec{v} = (v_1, v_2)
  • U prostoru: v=(v1,v2,v3)\vec{v} = (v_1, v_2, v_3)

2. Dužina vektora

Duljina ili magnituda vektora izračunava se pomoću Pitagorinog poučka:
v=v12+v22+v32|\vec{v}| = \sqrt{v_1^2 + v_2^2 + v_3^2}

Primjer:
Za v=(3,4,0)\vec{v} = (3, 4, 0):
v=32+42=5|\vec{v}| = \sqrt{3^2 + 4^2} = 5


5. Jedinični vektor i kosinusi smjerova

1. Jedinični vektor

Jedinični vektor ima duljinu 1 i računa se prema formuli:
u=vv\vec{u} = \frac{\vec{v}}{|\vec{v}|}

Primjer:
Ako je v=(3,4)\vec{v} = (3, 4):
u=(3,4)5=(35,45)\vec{u} = \frac{(3, 4)}{5} = \left(\frac{3}{5}, \frac{4}{5}\right)

2. Kosinusi smjerova

Kosinusi smjerova određuju kuteve koje vektor zatvara s koordinatnim osima:
cosα=v1v,cosβ=v2v,cosγ=v3v\cos \alpha = \frac{v_1}{|\vec{v}|}, \, \cos \beta = \frac{v_2}{|\vec{v}|}, \, \cos \gamma = \frac{v_3}{|\vec{v}|}