Standardna forma:
Jednadžba pravca u ravnini može biti predstavljena kao: ax+by=c
gdje a i b nisu oba nula. Ova jednadžba opisuje pravac u ravnini, gdje je a koeficijent uz x, b koeficijent uz y, a c je konstantna vrijednost.
Generalna forma:
Jednadžba pravca također se može izraziti u generalnoj formi: Ax+By+C=0
gdje su A, B i C konstante. Ova forma je također prikladna za opisivanje pravca u ravnini.
Jednadžba pravca u parametarskom obliku:
Parametarski oblik pravca koristi parametar t za parametriziranje svih točaka na pravcu. To je oblik: r(t)=r0+t⋅v
gdje je r0 točka na pravcu, v vektor smjera pravca, a t parametar.
Za pravac s jednadžbom 2x+3y=6, možemo odabrati točku P0(0,2) koja zadovoljava ovu jednadžbu, a vektor smjera može biti v=(3,−2).
Parametarski oblik pravca je: r(t)=(0,2)+t⋅(3,−2)=(3t,2−2t)
Vektorski oblik pravca u ravnini također koristi parametar t za označavanje svih točaka na pravcu, a može biti napisan kao: r=r0+t⋅v
gdje je r0 početna točka na pravcu, v je vektor smjera pravca, a t parametar.
Kut između dvaju pravaca ovisi o vektorima smjera tih pravaca. Ako su v1 i v2 vektori smjera dvaju pravaca, kosinus kuta θ između tih pravaca može se izračunati pomoću skalarnog produkta: cosθ=∣v1∣∣v2∣v1⋅v2
Ako imamo ravninu čiji je normalni vektor n=(2,−3,1) i točku na ravnini r0=(1,2,3), jednadžba ravnine bit će: (r−(1,2,3))⋅(2,−3,1)=0
Razvijanje: (x−1)⋅2+(y−2)⋅(−3)+(z−3)⋅1=0 2x−2−3y+6+z−3=0 2x−3y+z=−1
Za ravninu definiranu s dvije točke r0 i r1 te vektorima v1 i v2, parametarski oblik ravnine je: r(u,v)=r0+u⋅v1+v⋅v2
gdje su u i v parametri.
Ako imamo ravninu definiranu s točkom r0=(0,0,0), v1=(1,0,0), i v2=(0,1,0), parametarski oblik ravnine bit će: r(u,v)=(0,0,0)+u⋅(1,0,0)+v⋅(0,1,0)=(u,v,0)
Kada se dva pravca u ravnini presijecaju, možemo pronaći njihovu točku presjeka rješavanjem sustava dviju linearnih jednadžbi. Ako su pravci opisani jednadžbama: a1x+b1y=c1 a2x+b2y=c2
točka presjeka (x,y) može se dobiti korištenjem metode eliminacije ili supstitucije.
Koraci:
Pomnožimo obje jednadžbe tako da se eliminira jedna od varijabli (obično x ili y).
Riješimo sustav za preostalu varijablu.
Uvrstimo dobivenu vrijednost u jednu od originalnih jednadžbi da bismo dobili vrijednost druge varijable.
Transformacije u analitičkoj geometriji omogućuju pomicanje, rotiranje, skaliranje ili refleksiju objekata u ravnini ili prostoru. Ove transformacije mogu se predstaviti pomoću matrica.
Pomak: Točka (x,y) pomiče se za dx u smjeru x-osi i za dy u smjeru y-osi. Matrična transformacija za pomak je:
(x′y′)=100010dxdy1xy1
Rotacija: Točka (x,y) rotira se za kut θ oko ishodišta. Matrična transformacija za rotaciju je:
(x′y′)=(cosθsinθ−sinθcosθ)(xy)
Skaliranje: Točka (x,y) skalira se za faktore sx i sy u smjeru x- i y-osi. Matrična transformacija za skaliranje je:
(x′y′)=(sx00sy)(xy)
Refleksija: Točka (x,y) reflektira se oko osovine ili ravnine. Matrična transformacija za refleksiju o x-osi je: