Skip to main content

5. Tjedan

  • Pravci, Ravnine i Analitička geometrija

1. Jednadžbe pravca

1. Jednadžba pravca u ravnini

  • Standardna forma:
    Jednadžba pravca u ravnini može biti predstavljena kao:
    ax+by=cax + by = c
    gdje aa i bb nisu oba nula. Ova jednadžba opisuje pravac u ravnini, gdje je aa koeficijent uz xx, bb koeficijent uz yy, a cc je konstantna vrijednost.

  • Generalna forma:
    Jednadžba pravca također se može izraziti u generalnoj formi:
    Ax+By+C=0Ax + By + C = 0
    gdje su AA, BB i CC konstante. Ova forma je također prikladna za opisivanje pravca u ravnini.

  • Jednadžba pravca u parametarskom obliku:
    Parametarski oblik pravca koristi parametar tt za parametriziranje svih točaka na pravcu. To je oblik:
    r(t)=r0+tv\vec{r}(t) = \vec{r_0} + t \cdot \vec{v}
    gdje je r0\vec{r_0} točka na pravcu, v\vec{v} vektor smjera pravca, a tt parametar.

Primjer:

Za pravac s jednadžbom 2x+3y=62x + 3y = 6, možemo odabrati točku P0(0,2)P_0(0, 2) koja zadovoljava ovu jednadžbu, a vektor smjera može biti v=(3,2)\vec{v} = (3, -2).
Parametarski oblik pravca je:
r(t)=(0,2)+t(3,2)=(3t,22t)\vec{r}(t) = (0, 2) + t \cdot (3, -2) = (3t, 2 - 2t)


2. Jednadžba pravca u vektorskom obliku

Vektorski oblik pravca u ravnini također koristi parametar tt za označavanje svih točaka na pravcu, a može biti napisan kao:
r=r0+tv\vec{r} = \vec{r_0} + t \cdot \vec{v}
gdje je r0\vec{r_0} početna točka na pravcu, v\vec{v} je vektor smjera pravca, a tt parametar.

Primjer:

Ako imamo pravac kroz točku r0=(1,1)\vec{r_0} = (1, 1) s vektorom smjera v=(2,3)\vec{v} = (2, 3), vektorski oblik pravca je:
r(t)=(1,1)+t(2,3)=(1+2t,1+3t)\vec{r}(t) = (1, 1) + t \cdot (2, 3) = (1 + 2t, 1 + 3t)


3. Kosi kut između dva pravca

Kut između dvaju pravaca ovisi o vektorima smjera tih pravaca. Ako su v1\vec{v_1} i v2\vec{v_2} vektori smjera dvaju pravaca, kosinus kuta θ\theta između tih pravaca može se izračunati pomoću skalarnog produkta:
cosθ=v1v2v1v2\cos \theta = \frac{\vec{v_1} \cdot \vec{v_2}}{|\vec{v_1}| |\vec{v_2}|}

Primjer:

Za pravce s vektorima smjera v1=(1,2)\vec{v_1} = (1, 2) i v2=(3,4)\vec{v_2} = (3, -4), izračunajmo kut između njih.

  1. Skalarni produkt:
    v1v2=(1)(3)+(2)(4)=38=5\vec{v_1} \cdot \vec{v_2} = (1)(3) + (2)(-4) = 3 - 8 = -5

  2. Duljine vektora:
    v1=(1)2+(2)2=1+4=5|\vec{v_1}| = \sqrt{(1)^2 + (2)^2} = \sqrt{1 + 4} = \sqrt{5}
    v2=(3)2+(4)2=9+16=25=5|\vec{v_2}| = \sqrt{(3)^2 + (-4)^2} = \sqrt{9 + 16} = \sqrt{25} = 5

  3. Kosinus kuta:
    cosθ=555=555=15\cos \theta = \frac{-5}{\sqrt{5} \cdot 5} = \frac{-5}{5\sqrt{5}} = \frac{-1}{\sqrt{5}}

  4. Kut θ\theta:
    θ=cos1(15)\theta = \cos^{-1}\left(\frac{-1}{\sqrt{5}}\right)


2. Jednadžbe ravnine

1. Jednadžba ravnine u prostoru

  • Standardna forma:
    Jednadžba ravnine u prostoru može biti napisana kao:
    ax+by+cz=dax + by + cz = d
    gdje su aa, bb i cc koeficijenti normalnog vektora n=(a,b,c)\vec{n} = (a, b, c) ravnine.

  • Generalna forma:
    Generalna forma jednadžbe ravnine je:
    Ax+By+Cz+D=0Ax + By + Cz + D = 0
    gdje su AA, BB, CC i DD konstante.

2. Jednadžba ravnine u vektorskom obliku

Ako je r0\vec{r_0} točka na ravnini, a n\vec{n} je normalni vektor ravnine, tada je jednadžba ravnine:
(rr0)n=0(\vec{r} - \vec{r_0}) \cdot \vec{n} = 0
gdje je r\vec{r} opća točka na ravnini.

Primjer:

Ako imamo ravninu čiji je normalni vektor n=(2,3,1)\vec{n} = (2, -3, 1) i točku na ravnini r0=(1,2,3)\vec{r_0} = (1, 2, 3), jednadžba ravnine bit će:
(r(1,2,3))(2,3,1)=0(\vec{r} - (1, 2, 3)) \cdot (2, -3, 1) = 0
Razvijanje:
(x1)2+(y2)(3)+(z3)1=0(x - 1) \cdot 2 + (y - 2) \cdot (-3) + (z - 3) \cdot 1 = 0
2x23y+6+z3=02x - 2 - 3y + 6 + z - 3 = 0
2x3y+z=12x - 3y + z = -1


3. Parametarski oblik ravnine

Za ravninu definiranu s dvije točke r0\vec{r_0} i r1\vec{r_1} te vektorima v1\vec{v_1} i v2\vec{v_2}, parametarski oblik ravnine je:
r(u,v)=r0+uv1+vv2\vec{r}(u, v) = \vec{r_0} + u \cdot \vec{v_1} + v \cdot \vec{v_2}
gdje su uu i vv parametri.

Primjer:

Ako imamo ravninu definiranu s točkom r0=(0,0,0)\vec{r_0} = (0, 0, 0), v1=(1,0,0)\vec{v_1} = (1, 0, 0), i v2=(0,1,0)\vec{v_2} = (0, 1, 0), parametarski oblik ravnine bit će:
r(u,v)=(0,0,0)+u(1,0,0)+v(0,1,0)=(u,v,0)\vec{r}(u, v) = (0, 0, 0) + u \cdot (1, 0, 0) + v \cdot (0, 1, 0) = (u, v, 0)


4. Kut između ravnina

Kosinus kuta između dviju ravnina s normalnim vektorima n1\vec{n_1} i n2\vec{n_2} izračunava se pomoću skalarnih produkta:
cosθ=n1n2n1n2\cos \theta = \frac{\vec{n_1} \cdot \vec{n_2}}{|\vec{n_1}| |\vec{n_2}|}

Primjer:

Za ravnine s normalnim vektorima n1=(1,2,3)\vec{n_1} = (1, 2, 3) i n2=(4,5,6)\vec{n_2} = (4, 5, 6), izračunajmo kut između njih:

  1. Skalarni produkt:
    n1n2=(1)(4)+(2)(5)+(3)(6)=4+10+18=32\vec{n_1} \cdot \vec{n_2} = (1)(4) + (2)(5) + (3)(6) = 4 + 10 + 18 = 32

  2. Duljine vektora:
    n1=12+22+32=14,n2=42+52+62=77|\vec{n_1}| = \sqrt{1^2 + 2^2 + 3^2} = \sqrt{14}, \quad |\vec{n_2}| = \sqrt{4^2 + 5^2 + 6^2} = \sqrt{77}

  3. Kosinus kuta:
    cosθ=321477=3210780.967\cos \theta = \frac{32}{\sqrt{14} \cdot \sqrt{77}} = \frac{32}{\sqrt{1078}} \approx 0.967

  4. Kut θ\theta:
    θ=cos1(0.967)14.93\theta = \cos^{-1}(0.967) \approx 14.93^\circ


3. Primjene analitičke geometrije

1. Izračunavanje udaljenosti od točke do pravca i ravnine

  • Udaljenost točke od pravca:
    Udaljenost točke P(x1,y1)P(x_1, y_1) od pravca ax+by+c=0ax + by + c = 0 izračunava se pomoću formule:
    d=ax1+by1+ca2+b2d = \frac{|ax_1 + by_1 + c|}{\sqrt{a^2 + b^2}}

  • Udaljenost točke od ravnine:
    Udaljenost točke P(x1,y1,z1)P(x_1, y_1, z_1) od ravnine ax+by+cz+d=0ax + by + cz + d = 0 izračunava se pomoću formule:
    d=ax1+by1+cz1+da2+b2+c2d = \frac{|ax_1 + by_1 + cz_1 + d|}{\sqrt{a^2 + b^2 + c^2}}

Primjer:

Za pravac 2x+3y=62x + 3y = 6 i točku P(1,2)P(1, 2), udaljenost se računa kao:

d=2(1)+3(2)622+32=2+664+9=2130.554d = \frac{|2(1) + 3(2) - 6|}{\sqrt{2^2 + 3^2}} = \frac{|2 + 6 - 6|}{\sqrt{4 + 9}} = \frac{2}{\sqrt{13}} \approx 0.554

Za ravninu 3x4y+5z=123x - 4y + 5z = 12 i točku P(1,1,1)P(1, 1, 1), udaljenost se računa kao:

d=3(1)4(1)+5(1)1232+(4)2+52=34+5129+16+25=8501.131d = \frac{|3(1) - 4(1) + 5(1) - 12|}{\sqrt{3^2 + (-4)^2 + 5^2}} = \frac{|3 - 4 + 5 - 12|}{\sqrt{9 + 16 + 25}} = \frac{8}{\sqrt{50}} \approx 1.131


4. Daljnje primjene analitičke geometrije

1. Izračunavanje točke presjeka dvaju pravaca

Kada se dva pravca u ravnini presijecaju, možemo pronaći njihovu točku presjeka rješavanjem sustava dviju linearnih jednadžbi. Ako su pravci opisani jednadžbama:
a1x+b1y=c1a_1x + b_1y = c_1
a2x+b2y=c2a_2x + b_2y = c_2
točka presjeka (x,y)(x, y) može se dobiti korištenjem metode eliminacije ili supstitucije.

Koraci:

  1. Pomnožimo obje jednadžbe tako da se eliminira jedna od varijabli (obično xx ili yy).
  2. Riješimo sustav za preostalu varijablu.
  3. Uvrstimo dobivenu vrijednost u jednu od originalnih jednadžbi da bismo dobili vrijednost druge varijable.
Primjer:

Za pravce:
2x+3y=62x + 3y = 6
4xy=54x - y = 5

  1. Pomnožimo drugu jednadžbu s 3 kako bismo eliminirali yy:
    12x3y=1512x - 3y = 15
  2. Sada imamo sustav:
    2x+3y=62x + 3y = 6
    12x3y=1512x - 3y = 15
  3. Zbrojimo ove dvije jednadžbe:
    14x=2114x = 21
  4. Riješimo za xx:
    x=2114=1.5x = \frac{21}{14} = 1.5
  5. Uvrstimo x=1.5x = 1.5 u prvu jednadžbu:
    2(1.5)+3y=63+3y=63y=3y=12(1.5) + 3y = 6 \quad \Rightarrow \quad 3 + 3y = 6 \quad \Rightarrow \quad 3y = 3 \quad \Rightarrow \quad y = 1

Točka presjeka je (1.5,1)(1.5, 1).


2. Izračunavanje udaljenosti između dvije ravnine

Udaljenost između dvije paralelne ravnine može se izračunati pomoću formule za udaljenost između točke i ravnine. Ako su ravnine opisane jednadžbama:

ax+by+cz+d1=0ax + by + cz + d_1 = 0
ax+by+cz+d2=0ax + by + cz + d_2 = 0

udaljenost između ravnina je:

d=d2d1a2+b2+c2d = \frac{|d_2 - d_1|}{\sqrt{a^2 + b^2 + c^2}}

Primjer:

Za ravnine 2x+3y+4z=62x + 3y + 4z = 6 i 2x+3y+4z=102x + 3y + 4z = 10, udaljenost je:
d=10622+32+42=44+9+16=4290.743d = \frac{|10 - 6|}{\sqrt{2^2 + 3^2 + 4^2}} = \frac{4}{\sqrt{4 + 9 + 16}} = \frac{4}{\sqrt{29}} \approx 0.743


3. Transformacije u analitičkoj geometriji

Transformacije u analitičkoj geometriji omogućuju pomicanje, rotiranje, skaliranje ili refleksiju objekata u ravnini ili prostoru. Ove transformacije mogu se predstaviti pomoću matrica.

  • Pomak: Točka (x,y)(x, y) pomiče se za dxdx u smjeru xx-osi i za dydy u smjeru yy-osi. Matrična transformacija za pomak je:

    (xy)=(10dx01dy001)(xy1)\begin{pmatrix} x' \\ y' \end{pmatrix}= \begin{pmatrix} 1 & 0 & dx \\ 0 & 1 & dy \\ 0 & 0 & 1 \end{pmatrix} \begin{pmatrix} x \\ y \\1 \end{pmatrix}

  • Rotacija: Točka (x,y)(x, y) rotira se za kut θ\theta oko ishodišta. Matrična transformacija za rotaciju je:

    (xy)=(cosθsinθsinθcosθ)(xy) \begin{pmatrix} x' \\y' \end{pmatrix}=\begin{pmatrix}\cos \theta & -\sin \theta \\\sin \theta & \cos \theta\end{pmatrix}\begin{pmatrix}x \\y\end{pmatrix}

  • Skaliranje: Točka (x,y)(x, y) skalira se za faktore sxsx i sysy u smjeru xx- i yy-osi. Matrična transformacija za skaliranje je:

    (xy)=(sx00sy)(xy)\begin{pmatrix}x' \\y'\end{pmatrix}=\begin{pmatrix}sx & 0 \\0 & sy\end{pmatrix}\begin{pmatrix}x \\y\end{pmatrix}

  • Refleksija: Točka (x,y)(x, y) reflektira se oko osovine ili ravnine. Matrična transformacija za refleksiju o xx-osi je:

    (xy)=(1001)(xy)\begin{pmatrix}x' \\y'\end{pmatrix}=\begin{pmatrix}1 & 0 \\0 & -1\end{pmatrix}\begin{pmatrix}x \\y\end{pmatrix}

Primjer:

Ako želimo rotirati točku (1,0)(1, 0) za 9090^\circ, koristit ćemo matricu rotacije:

(xy)=(cos90sin90sin90cos90)(10)=(0110)(10)=(01)\begin{pmatrix}x' \\y'\end{pmatrix}=\begin{pmatrix}\cos 90^\circ & -\sin 90^\circ \\\sin 90^\circ & \cos 90^\circ\end{pmatrix}\begin{pmatrix}1 \\0\end{pmatrix}=\begin{pmatrix}0 & -1 \\1 & 0\end{pmatrix}\begin{pmatrix}1 \\0\end{pmatrix}=\begin{pmatrix}0 \\1\end{pmatrix}

Dakle, nakon rotacije, nova točka je (0,1)(0, 1).